Dan domovinske zahvalnosti 2020, 2021 i 2022
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti slavi se 5. kolovoza i obilježava vojnu akciju poznatu kao operacija Oluja koja je 1995. godine stekla neovisnost Hrvatskoj.
| Godina | Datum | Dan | Praznici |
|---|---|---|---|
| 2020 | 5. kolovoza | srijeda | Dan domovinske zahvalnosti |
| 2021 | 5. kolovoza | četvrtak | Dan domovinske zahvalnosti |
| 2022 | 5. kolovoza | petak | Dan domovinske zahvalnosti |
| 2023 | 5. kolovoza | subota | Dan domovinske zahvalnosti |
| 2024 | 5. kolovoza | ponedjeljak | Dan domovinske zahvalnosti |
Hrvatska je bila dio Jugoslavije od 1918. godine. U lipnju 1991. Hrvatska i Slovenija proglasile su da traže neovisnost od Jugoslavije. Hrvatski su Srbi to odbili i borili se kako bi zadržali dijelove hrvatskog teritorija povezane s Jugoslavijom. To je rezultiralo Domovinskim ratom.
U listopadu je nezavisnost bila potpuna, osim srpskih kontroliranih područja. Izbio je rat u punom opsegu. Jugoslavenska narodna armija (JNA) bila je snažna sila, ali sa zastarjelom opremom i problemom masovnih dezertiranja i izbjegavanjem vojnog roka. Velik dio njene snage uključivao je vojne i paravojne postrojbe.
Hrvatske su snage bile u daleko lošijem stanju do te mjere da ih je sačinjavala rezervna policija. Postojao je veliki nedostatak oružja i puno toga što su imali bilo je teško zastarjelo. Polako su hrvatske snage narasle do oko 60 brigada.
Tijekom ostatka 1991. godine žestoke borbe bile su izmiješane s više od desetak primirja koja su kasnije svako pojedinačno prekinuta. Uz pomoć Ujedinjenih naroda (UN), u siječnju 1992. proglašen je dugotrajniji prekid vatre. UN je to primijenio i Hrvatska se u svibnju pridružila UN-u.
Tijekom sljedeće tri godine Hrvatska i njezini saveznici pokrenuli su različite operacije. Dana 4. kolovoza 1995., operacija Oluja vodila se na velikoj udaljenosti od 630 km, a 7. kolovoza proglašena je pobjeda. Pobjeda je također bila povezana s bosanskim ratom. Tijekom sukoba, do 200.000 ljudi je postalo izbjeglicama u Hrvatskoj.
